Osjetljiva koža i prehrana Lijepa izvan, lijepa iznutra.

Zdrava i blistava koža rezultat je dobrih životnih navika i unosa optimalnih količina vitamina i minerala u organizam. Naravno, uz kvalitetnu i pravilnu njegu kože izvana.

„Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoja hrana.“ – Hipokrat

Još prije 2500 godina Hipokrat je tvrdio kako sve bolesti počinju u crijevima. Zdrava crijeva su ključ cjelokupnog zdravlja čovjeka.  Naša crijeva su naš drugi mozak jer se sastoje od više od 100 milijuna živaca koji su smješteni u sluznici crijeva. Tu se nalazi najveći dio bakterija u našem tijelu. Ukoliko dođe do promjene u našoj crijevnoj mikroflori, dolazi do oštećenja crijevnog zida odnosno crijevne stjenke. Tada dolazi do disbalansa - disbioza i crijeva nisu u mogućnosti izvršavati svoju zadaću. Disbioza je loš sastav crijevne flore, koji čini nedostatak korisnih sojeva bakterija zbog čega dolazi do razmnožavanja loših sojeva bakterija i gljivica.

Između mozga i crijeva postoji stalna dvosmjerna komunikacija. Simptomi poremećaja crijeva često idu ruku pod ruku s poremećajima raspoloženja poput anksioznosti i depresije. Serotonin, neurotransmiter “sreće”, proizvode prvenstveno crijeva, kao i noradrenalin i dopamin.  Stres može nastati i u crijevima i u umu, a budući da tijelo ne može isključiti akutni stresni odgovor, može rezultirati distresom u gastrointestinalnom traktu.  Crijeva su ujedno i naš najveći osjetni organ, pa “osjećaji u crijevima”, “leptirići u trbuhu” i “kamen u želucu” mogu utjecati na vaše emocije i obrnuto.

Simptomi poremećaja crijeva često idu ruku pod ruku s poremećajima raspoloženja poput anksioznosti i depresije.

Crijeva su osjetljiva kao i naša koža

CRIJEVNU FLORU UNIŠTAVAJU:

  1. antibiotici

    Prekomjerno uzimanje antibiotika negativno utječe na „dobre“ bakterije u crijevima. Dolazi do razmnožavanja „loših“ sojeva bakterija, virusa i gljivica s prelaskom u patogeni oblik.

  2. rafinirane žitarice i šećeri

    Kruh, osobito bijeli, peciva, rafinirani šećeri, zaslađene žitarice poput onih s kukuruznim pahuljicama, napuhanom rižom i pahuljicama mekinja, instant žitarice kao što su zobena kaša i krupica, pojedino voće i povrće uključujući dinje, ananas, buće i krumpir, obogaćene tjestenine poput one na bazi riže, bijela riža kratkog zrna, grickalice kao što su pereci, kolači od riže.

  3. mliječni proizvodi

    Proizvodi poput mlijeka, jogurta ili sira koji sadrže kazein -mliječni protein.

  4. brza hrana

  5. hrana bogata omega-6 mastima

    Industrijska ulja i proizvodi od njih.

  6. hrana na koju je osoba osjetljiva

         Hrana na koju organizam pokazuje intoleranciju.

Osjetljiva koža direktno je povezana s prehranom

"Radeći s pacijentima, slušajući njihove priče, te temeljem osobnog iskustva, uvjerila sam se u direktnu povezanost hrane koju jedemo i zdravlja kože." - otkrila nam je mag.nutricionizma Ivana Barišić

Puno puta smo bili kod dermatologa jer imamo neki problem s kožom: netipične alergije, mrlje, akne, suhu i dehidriranu kožu. Dermatolozi su oni koji savjetuju da pijete puno vode i smanjite unos šećera, jedete više voća, povrća i pazite na prehranu, te preporuče terapiju za kožni problem. Većina ljudi najčešće stane na ovoj točki. Razni tretmani i kreme rješavaju posljedice, no uzrok dalje ostaje neriješen. Uzrok je kod većine ljudi u neprilagođenoj prehrani. Ovdje nije osnova unos makro i mikro nutrijenta, već je temelj u hrani koja je dobra i zdrava za pojedinu osobu.

Postoji direktna povezanost hrane koju jedemo i zdravlja kože

Nutricionizam kao rješenje za zdravu kožu

Danas je nutricionizma evaluirao, sve se može mjeriti i dijagnosticirati. Nema potrebe da lutamo i pratimo samo opće preporuke, jer one, na žalost, ne vrijede za sve. U tu svrhu koristimo dijagnostičke metode poput testova intolerancije (provjerenih laboratorija), alergo testove nove generacije (isključivo iz venske krvi), mjerenje vitamina i minerala (biokemijski parametri), genetska testiranja i slično.

Suvremeni nutricionisti koji brinu o vašoj prehrani znaju točno što je zdravo za vas, a što nije. Tako je npr. najčešći problem kod dermatitisa i akni razvijena intolerancija na neku vrstu žitarica (testom intolerancije dijagnosticiramo točno koja). U trenutku kada prehranu balansiramo sa pravilnim odabirom žitarica možemo otkloniti uzrok kontinuiranog pojavljivanja problema. Tada se iz prehrane izbacuje ta vrsta namirnice, iz opće higijene (kreme, losioni, gelovi za tuširanje) se izbacuju proizvodi s problematičnim sastojcima, i uvodi se zamjena koja osigurava balans tijela i organizma. Drugi od najčešćih problema je elastičnost kože i dehidriranost. Kod ovog problema je u prehranu potrebno uvesti personaliziranu suplementaciju, osim pravilnog odabira namirnica koji je temeljan za rješenje ovog problema kože. Najčešće se preporuča uvođenje kolagena, osim vitamina E i C (izbor kolagena ovisi o sastavu samog suplementa).

Suvremeni nutricionisti koji brinu o vašoj prehrani znaju točno što je zdravo za vas, a što nije
Mag .nutricionizma Ivana Barišić

Novo doba nutricionizma

Novo doba nutricionizma predstavlja multidisciplinarni pristup rješavanju zdravstvenih tegoba i/ili problema. Liječnici postavljaju dijagnoze, a nutricionisti su stručne, kvalificirane i akademski obrazovane osobe koje kreiraju planove prehrane sukladno dijagnozi, životnom stilu i cilju svakog pojedinca.

Novo doba nutricionizma predstavlja multidisciplinarni pristup

Koji su vitamini neophodni za normalno funkcioniranje organizma?

Vitamini su prijeko potrebni za naš organizam, ali u značajno manjim količinama nego ugljikohidrati, masti i bjelančevine.Važni su za zdravo funkcioniranje organizma jer sudjeluju u različitim biokemijskim procesima. Naše tijelo ih ne može samo sintetizirati, te ih moramo unositi u organizam hranom ili dodacima (suplementima).

Pomažu jačanju imunološkog sustava, nužni su za normalan rast i razvoj, probavu, štite od umora, prehlade, smanjuju rizik od oboljenja, omogućuju tijelu da iskoristi ugljikohidrate, masnoće i bjelančevine. Vitamini dijeluju sinergički, što znači da se međusobno nadopunjuju u svom djelovanju.

Postoji 13 vitamina, koji se dijele na vitamine topive u mastima, A, D, E, K i vitamine koji su topivi u vodi, vitamina C, vitamini B kompleksa,  tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6), folna kiselina (B9), Kobalamin (B12) i biotin.

Vitamini topivi u mastima mogu se dugo zadržati u organizmu, te ih treba uzimati oprezno kako ne bi došlo do hipervitaminoze. Vitamini topivi u vodi se u svakom suvišku brzo izlučuju iz organizma, te ih je potrebno svakodnevno uzimati hranom.

Vitamini pomažu jačanju imunološkog sustava,
Vitamini topivi u mastima mogu se dugo zadržati u organizmu, te ih treba uzimati oprezno kako ne bi došlo do hipervitaminoze

Koja je točno funkcija svakog od neophodnih vitamina i minerala

Vitamin A

Vitamin A je vitamin topiv u mastima. U hrani dolazi kao vitamin A ili u obliku beta karotena (provitamin A) u žutom narančastom voću i povrću. Važan je za fukciju i zdravlje oka, pravilan vid (posebno noćni), zdravu funkciju kože, rast i razvoj, reprodukciju. Najbolji izvor vitamina A je ulje jetre ribe, no nalazi se u voću i povrću u obliku provitamin A karotenoida (bundeva, mrkva, losos).

Dnevna preporučena doza Vitamina A je u obliku retinola 800µg i provitamina A ( ß-karotena) je 6 mg.

Vitamin A u hrani dolazi kao vitamin A ili u obliku beta karotena (provitamin A) u žutom narančastom voću I povrću

Vitamin C

Vitamin C je vitamin topljiv u vodi, koji u tijelu ima više stotina važnih funkcija, od tvorbe kolagena (kosa, koža, vezivno tkivo, zubi, kosti) do imuniteta. Osim vitaminske funkcije ponaša se i kao vrlo važan antioksidant, pa je za zaštitu i kontrolu slobodnih radikala vrlo važno osigurati njegov dnevni unos. Ima ga u svježem voću i povrću, poznati su izvori paprika i citrusi (limun, naranča, grejp), list peršina, kupusnjače. Dnevna preporučena doza je 60 mg, a preporuča se povećan unos za pušače.

Vitamina C nalazi se u svježem voću i povrću, poznati su izvori paprika i citrusi (limun, naranča, grejp), list peršina, kupusnjače

Vitamin D

Vitamin D je vitamin topiv u mastima. Poznat je kao vitamin sunca, proizvodi se u tijelu nakon izlaganja sunčevim zrakama. Može se unijeti u organizam i pomoću hrane. U zadnje vrijeme je otkriveno da je vitamin D važniji za ljudsko zdravlje od regulacije kalcija i zdravih kostiju. Bitan je za zdravlje kosti i zuba, za imunološki sustav, mozak i živce. Dnevna preporučena doza je 5 µg.

U zadnje vrijeme je otkriveno da je vitamin D važniji za ljudsko zdravlje od regulacije kalcija i zdravih kostiju

Vitamin E

Vitamin E je vitamin topljiv u mastima važan za funkciju imunološkog sustava, zdravlje kože, tvorbu krvnih stanica. Također je antioksidans koji djeluje u interakciji s vitaminom C. Nalazi se u žitaricama, voću i povrću s većim udjelom masti (klice pšenice, avokado, orašasti plodovi). Dnevna preporučena doza je 10 mg.

Vitamin E nalazi se u žitaricama, voću i povrću s većim udjelom masti (klice pšenice, avokado, orašasti plodovi)

Vitamin K

Vitamin K vitamin topljiv u mastima važan za pravilnu funkciju koštanog tkiva te je ključan za proces grušanja krvi. Nalazi se u zelenom lisnatom povrću (brokula, špinati, prokulice). Dnevna preporučena doza je 65 mcg.

Vitamin K nalazi se u zelenom lisnatom povrću

Vitamin B1 (tiamin)

Vitamin B1 (tiamin) je vitamin važan za funkciju energetskog metabolizma, bez kojeg ne bi mogli koristiti ugljikohidrate i glukozu. Također sudjeluje u radu živčanog sustava, važan za funkciju srca i mišića. Nalazi se u voću i povrću, ribi, mesu, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orasima.  Dnevna preporučena doza je 1,4 mg.

Vitamin B1 nalazi se u voću i povrću, ribi, mesu, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orasima

Vitamin B2 (riboflavin

Vitamin B2 (riboflavin) vrlo dobar izvor su kupusnjače (brokula, kupus, korabica, rotkvice, prokulica i dr.). ključan je za metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina, a bez njega nema proizvodnje ATP-a, glavne energetske jedinice u našem tijelu. S drugim vitaminima B kompleksa je važan za funkciju membranskih tkiva (crijeva), te za živce i mišiće. Glavni izvori u hrani su jaja, mliječni proizvodi, grahorice, orasi, bundeva te drugo voće i povrće. Dnevna preporučena doza je 1,6 mg.

Glavni izvori B2 vitamina u hrani su jaja, mliječni proizvodi, grahorice, orasi, bundeva te drugo voće i povrće

Vitamin B3 (niacin)

Vitamin B3 (niacin) je vitamin koji sudjeluje u stotinama važnim procesa, a neophodan je za mentalno zdravlje, funkciju živčanog sustava, rad srca i mišića, te za pravilno iskorištavanje nutrijenata za energiju (u obliku NAD i NADP). U hrani ga nalazimo najviše u mesu i mahunarkama, krumpiru, cjelovitim žitaricama, sjemenkama budneve i drugim orašastim plodovima, voću i povrću. Dnevna preporučena doza je 18 mg.

Vitamin B3 nalazimo najviše u mesu i mahunarkama, krumpiru, cjelovitim žitaricama, sjemenkama budneve i drugim orašastim plodovima, voću i povrću

Vitamin B5 (pantotenska kiselina)

Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je vitamin koji igra važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, proteina i masti, prije svega u produkciji i djelovanju koenzima A, važnog spoja u energetskom metabolizmu za konverziju hranjivih tvari u masne kiseline i kolesterol. Samo ime (grč. pantou) mu govori da je svugdje bitan, a najvažniji sustavi su koža, obnavljanje tkiva i rast, oči, proizvodnja kolesterola i hormona, proizvodnja krvnih stanica, Dnevna preporučena doza je 6 mg.

Biotin (vitamin B7 ili H)

Biotin (vitamin B7 ili H) je vitamin bitan za energetski metabolizam, važan za metabolizam masti i ugljikohidrata, te za zdravu funkciju kože, kose i noktiju. Treba nam za proizvodnju karboksilaza, enzima nužnih za proizvodnju glukoze u tijelu ( i masti), te je posebno bitan za zdravlje dijabetičara. Dobri izvori su jaja, riba, orasi, mliječni proizvodi, batat, cvjetača. Dnevna preporučena doza je 150 mcg.

Dobri izvori B7 su jaja, riba, orasi, mliječni proizvodi, batat, cvjetača

Vitamin B6 (piridoksin)

Vitamin B6 (piridoksin) je vitamin ali i funkciju kože, živaca i mišića, specifično za proizvodnju hormona poput serotonina i melatonina, razvoj mozga kod djece, ali i funkciji vitamina B12 i folne kiseline. Dobri izvori su banane, voće, cjelovite žitarice, krumpir, orašasti plodovi, meso i riba.

Dobri izvori B6 vitamina su banane, voće, cjelovite žitarice, krumpir, orašasti plodovi, meso i riba

Folna kiselina

Folna kiselina je vitamin bez koje nema nukleinskih kiselina, a bez njih niti pravilne funkcije niti popravka DNK i RNK, glavnih poluga našeg genetskog koda. Uz vitamin B12 je uključena u proces metilacije, te je važna za funkciju živčanog sustava i rad mozga, rad imunološkog sustava (bitna kod alergija uz vitamin C), prevenciju anemije u određenim slučajevima. Zato je preporučen dodatni unos barem godinu dana prije trudnoće, ali i svakodnevno jer je bitna za reproduktivno zdravlje ponajprije žena, ali i muškaraca. Prirodni izvori su kupusnjače, meso, povrće (špinat, pasternak, grašak), orah i sjemenke suncokreta, te drugi orašasti plodovi i cjelovite žitarice.  Dnevna preporučena doza je 200 mcg, dok je preporuka za trudnice i dojilje povećati dnevni unos na 400 mcg.

Prirodni izvori folne kiseline su kupusnjače, meso, povrće (špinat, pasternak, grašak), orah i sjemenke suncokreta, te drugi orašasti plodovi i cjelovite žitarice

Vitamin B12 (kobalamin)

Vitamin B12 (kobalamin) važan je za funkciju živčanog sustava, stvaranju krvnih stanica te procesu metilacije, važnom za funkciju DNK i genetskog materijala. Nalazi se u ribi, žumanjku jajeta, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima. Dnevna količina potrebna za unos je 1 mikrograma, 1 mcg. To je vrlo malo, ali kako je moć njegove apsorpcije ograničena a složen put ulaska u organizam, tako je problem deficita izraženiji kod starijih osoba, kod disfunkcije probavnog trakta i želuca posebno, te kod posebnih rizičnih skupina (vegani).

Vitamin B12 nalazi se u ribi, žumanjku jajeta, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima

Cink

Jedan od najvažnijih minerala za kožu, kosu i nokte, a posebno nakon ozljeda. Nalazi se u vrlo visokim koncentracijama u epidermi i pomaže ubrzati proces zacjeljivanja nakon puknuća ili ozljede tkiva. Također, pomaže u zaštiti kože od sunca te organizmu služi i kao antioksidans. Kada postoji nedostatak cinka u tijelu moguća je pojava simptoma sličnih ekcemu.

Kada postoji nedostatak cinka u tijelu moguća je pojava simptoma sličnih ekcemu

Selen

Studije su pokazale da nedostatak selena, minerala u tragovima, može igrati ulogu u upalnim kožnim stanjima poput akni, ekcema i psorijaze. Hrana bogata selenom uključuje brazilske orašaste plodove, plodove mora, sardele, govedinu hranjenu travom, puretinu i piletinu. Osim toga, selen vas štiti od oksidativnog stresa, usporava proces starenja, smanjuje suhoću kože i liječi oštećenja tkiva.

Hrana bogata selenom uključuje brazilske orašaste plodove, plodove mora, sardele, govedinu hranjenu travom, puretinu i piletinu

Masne kiseline

Masne kiseline bitan su dio prehrane, a za razliku od nekih drugih hranjivih sastojaka, tijelo ih ne može stvoriti samo. Omega-3 masne kiseline prirodno se nalaze u soji, skuši, lososu, bakalaru, lanu i orasima, dok se omega-6 masne kiseline često nalaze u peradi, žitaricama, pečenoj hrani i uljima za kuhanje – suncokretovom, sojinom i kukuruznom. Također, masne kiseline mogu pomoći u prevenciji suhoće kože i pojavi mitesera.

Omega-3 masne kiseline prirodno se nalaze u soji, skuši, lososu, bakalaru, lanu i orasima, dok se omega-6 masne kiseline često nalaze u peradi, žitaricama, pečenoj hrani i uljima za kuhanje – suncokretovom, sojinom i kukuruznom

Newsletter

Za primanje najnovijih Eucerin vijesti, molimo da ispunite sljedeća polja za pretplatu na naš newsletter.

 

Kožne indikacije