Razumjeti kožu – U različitoj dobi

Koža je živi organ i prolazi kroz značajne promjene tijekom života. Od osjetljive kože novorođenčadi, kroz tinejdžersku dob tijekom koje su neki ljudi skloni aknama, do bora u kasnijem dijelu života, svaka faza ima svoje zahtjeve i njega kože treba odražavati ove promjenjive potrebe. Odabir odgovarajućih preparata za čišćenje, njegu i oporavak kože tijekom svake od tih faza pomoći će da ona i dalje ostane zdrava i osigurat će da izgleda i osjeća se najbolje, bez obzira na dob.

Debljina bebine kože iznosi samo jednu petinu debljine kože odraslih. Ima isti broj slojeva, ali svaki sloj znatno je tanji, što ju čini osobito nježnom i osjetljivom.

Vanjski sloj, epiderma (rožnati sloj), posebno je tanak i stanice su rijeđe raspoređene nego kod kože odraslih osoba. Žlijezde lojnice i znojnice manje su aktivne i stoga su hidrolipidni film i zaštitni kiseli sloj još uvijek relativno slabi. To znači da je funkcija zaštitnog sloja ugrožena i bebina je koža:

• Manje otporna,  
• Posebno osjetljiva na kemijske, fizičke i mikrobiološke utjecaje,  
• Sklona isušivanju,  
• Osjetljivija na UV zračenje. 

Osjetljivost na UV zračenje dodatno je pojačana činjenicom da bebe imaju i slabu pigmentaciju kože. Melanociti (stanice odgovorne za proizvodnju melanina) su prisutni, ali su manje aktivni, stoga je potrebno bebe čuvati od sunca.

Bebama je i teže regulirati tjelesnu temperaturu nego odraslim osobama. Razlog je tome što:

• Površina tijela im je relativno velika,  
• Njihove znojne žlijezde manje su aktivne,  
• Njihova cirkulacija kože još se uvijek sporo prilagođava.

Izuzetno je važno da su odrasli svjesni specifičnosti bebine kože i da zbog njih prate i kontroliraju temperaturu okoline.

Pročitajte više o bebinoj koži, o uvjetima kojima je sklona i kako da ju njegovati u članku Dječja koža

Do dobi od 4 godine, koža i njezini produžeci (poput kose, noktiju i žlijezda) malo su zreliji. Međutim, dječja koža još je uvijek tanja i ima manje pigmentacije nego koža odraslih osoba. Budući da su ti samozaštitni mehanizmi manje razvijeni, mlada koža posebno je osjetljiva na UV zračenje. saznajte više o dječjoj koži i kako ju njegovati. 

Do dobi od 12 godina, struktura i funkcija dječje kože postane istovjetna onoj odrasle osobe.

Hormonalne promjene u pubertetu mogu imati dramatične učinke na koži - osobito na licu, ramenima, prsima i leđima. Povećano stvaranje sebuma i poremećeno ljuštenje rožnatog sloja mogu dovesti do masne i aknama sklone kože. Ta pojava obično nestaje kako tinejdžer sazrijeva, iako nekima, posebice ženama, akne mogu trajati i tijekom srednjih godina i više.

Genetika, način života i okoliš određuju u kojem će se stupnju epiderma i derma početi stanjivati, ali prvi znakovi starenja mogu se pojaviti od otprilike 25. godine starosti, obično u obliku tankih bora.

 

Kada se koža počinje stanjivati, njezina funkcija zaštitnog sloja i njezina prirodna zaštita od UV zračenja također se postupno smanjuju.

 

Masa kolagena i fleksibilnost također se počnu gubiti po stopi od oko 1% godišnje.

• Funkcija zaštitnog sloja kože sve više slabi.
• Metabolički procesi u stanicama počinju usporavati.
• Povećava se gubitak vlažnosti kože.
• Elastičnost kože se smanjuje.

Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća struktura kože postupno se mijenja:

Epiderma
Gubi se prijašnji raspored pojedinih slojeva epiderme Stvara se manji broj stanica, postojeće stanice se smanjuju i gornji slojevi kože postaju tanji. što može dovesti do:

• Povećane hrapavosti i suhoće.
• Područja hiperpigmentacije - poznata kao staračke pjege
• Smanjenog zacjeljivanje rana i povećanog rizik od infekcije kože.

Derma
Vezivno tkivo u srednjem sloju kože gubi svoju vlaknastu strukturu i sposobnost vezivanja vode i propadaju elastična vlakna, što dovodi do gubitka čvrstoće i elastičnosti te do pojave bora

Također se postupno smanjuje razvoj krvnih žila u dermi. Derma opskrbljuje epidermu hranjivim tvarima, stoga, bez njege, oba sloja i veze između njih postaju tanji i plosnatiji, dovodeći do gubitka gustoće i čvrstoće u koži, što je čest slučaj kod žena u postmenopauzi. Smanjeni protok krvi također uzrokuje gubitak sjaja. Koža može izgledati beživotno i mogu se pojaviti popucale kapilare.

Subcutis
Donji sloj masnog tkiva postupno se smanjuje, što dovodi do gubitka volumena i gubitka gustoće
Smanjuje se i energija kože te ona postaje manje otporna na pritisak.

• Smanjuje se prirodna sposobnost kože da proizvodi lipide, što dovodi do suhoće te dehidracije i povećanog stvaranja bora
• Regeneracija kože se usporava i ona postaje sve tanja, što dovodi do gubitka volumena i gubitka gustoće Zacjeljivanje rana također je umanjeno.
• UV osjetljivost se povećava i koža postaje sklona hiperpigmentaciji

Od kasnih 70-ih na dalje, imunološki sustav kože je oslabljen, čineći je osjetljivijom na infekcije.

Pročitajte više o strukturi kože u članku Struktura i funkcija kože Pročitajte više o procesu starenja, kako njegovati kožu i odgoditi znakove općeg starenja kože
Koža muškaraca i žena drugačije stari. Ako želite saznati više, pročitajte kako se razlikuju muška i ženska koža

Starenje kože uzrokovano je kombinacijom različitih čimbenika, i unutarnjih i vanjskih. Razumijevanje načina na koji unutarnji i vanjski čimbenici utječu na strukturu i funkciju kože može pomoći kod izbora njege kože.

Naša biološka dob određuje strukturne promjene na koži, od kojih su neke neizbježne:

• Slabiji dotok krvi znači da manje kisika i hranjivih tvari putuje do površine kože, što dovodi do beživotnog tena. 
• Smanjena aktivnost lojnih i znojnih žlijezdi dovodi do slabljenja hidrolipidnog filma i do suhe kože. Pročitajte više u članku Suhoća uzrokovana godinama
• Smanjena proizvodnja estrogena nakon menopauze, u kombinaciji sa sve slabijom obnovom stanica, utječe na strukturu ženske kože lica.

Genetika također igra ključnu ulogu u tome kako koža stari. Naša etnička pripadnost, rod i tip kože s kojima smo rođeni, svi oni utječu na to kako se brzo znakovi starenja pojavljuju na površini kože.

Dobra je vijest, međutim, da je više od 80% slučajeva starenja kože uzrokovano vanjskim čimbenicima na koje se može utjecati

• Okolišni čimbenici: izloženost UV zrakama, klimatske promjene i zagađenje zraka.
• Način života: pušenje, alkohol, prehrana, stres i nedostatak odgovarajuće njege kože.

Pročitajte više o čimbenicima koji utječu na starenje kože u člancima Starenje kože i Čimbenici koji utječu na kožu

Istraživanja su pokazala da područja kože koja ostaju zaštićena od sunca zadržavaju svoj tonus, elastičnost i sposobnost regeneracije do starije dobi. Upravo izlaganje UV zrakama uzrokuje prijevremeno starenje kože. To znači da je bitan korak za odgađanje znakova prijevremenog starenja smanjiti naše izlaganje suncu i koristiti dokazanu i učinkovitu zaštitu od sunca Pročitajte više u članku Sunce i koža

Dnevno čišćenje i njega kože pomoću proizvoda formuliranih na način da odgovaraju posebnim potrebama pojedinih tipova kože, kožnim problemima i dobi pomoći će u očuvanju kože zdravom i odgađanju znakova prijevremenog starenja. Saznajte više o dnevnoj rutini za njegu kože lica