Prikaz regeneracije kože

Razumjeti kožu Struktura i funkcije kože

Koža je od vitalnog značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Osim što djeluje kao prva linija obrane tijela protiv bakterija i virusa, zdrava koža održava ravnotežu tekućina i pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Vrlo je osjetljiva i prepoznaje kako najmekši dodir, tako i bol. Budući da je koža naš najveći i najvidljiviji organ koji pokriva gotovo 2 m² i čini gotovo šestinu naše tjelesne težine, stanje kože može imati i značajan utjecaj na naše samopouzdanje.

Struktura kože

Koža je dinamičan organ koji se stalno mijenja, a sastoji se od tri glavna sloja: epiderme, derme i subcutisa, od kojih je svaki sastavljen od nekoliko podslojeva. Produžeci kože poput folikula i žlijezda znojnica i lojnica također igraju razne uloge u njezinoj sveukupnoj funkciji.

Grafički prikaz sloja kože.
Koža se sastoji od tri sloja: epiderme, derme i subcutisa.

Epiderma

Kao vanjski sloj koji vidimo i dodirujemo, epiderma nas štiti od toksina, bakterija i gubitka tekućine. Sastoji se od 5 podslojeva stanica keratinocita. Ove stanice, proizvedene u najdubljem bazalnom sloju, migriraju gore prema površini kože. Dok to čine, one sazrijevaju i prolaze kroz niz promjena. Upravo taj proces, poznat kao keratinizacija (ili kornifikacija), čini svaki podsloj posebnim.

  1. Bazalni sloj (ili stratum basale): najdublji unutarnji sloj gdje se proizvode stanice keratinociti.
  2. Trnasti sloj (ili stratum spinosum): keratinociti proizvode keratin (proteinska vlakna) i dobiju oblik vretena.
  3. Zrnati sloj (ili stratum granulosum): keratinizacija započinje - stanice proizvode tvrde granule i, dok se pokreću prema gore, te se granule pretvaraju u keratin i epidermalne lipide.
  4. Svijetli sloj (ili stratum lucidium): stanice su gusto raspoređene, plosnate i ne razaznaju se granice među njima.
  5. Rožnati sloj (ili stratum corneum): gornji sloj epiderme s prosječno 20 podslojeva plosnatih, mrtvih stanica, ovisno o dijelu tijela. Te mrtve stanice redovito se ljušte u procesu poznatom kao ljuštenje kože. U rožnatom sloju nalaze se pore žlijezda znojnica i otvori lojnih žlijezda.
Krupni grafički prikaz rožnatog sloja
Vanjski sloj kože poznat je kao rožnati sloj, a radi se o mjestu gdje se ljušte mrtve stanice.

Stanice u rožnatom sloju međusobno su povezane epidermalnim lipidima. Ovi lipidi važni su za zdravu kožu: stvaraju zaštitnu barijeru i vezuju vlagu. Kad lipidi nedostaju, koža može postati suha i može biti zategnuta i gruba. 

Epiderma je pokrivena emulzijom vode i lipida (masnoća) poznatom pod nazivom hidrolipidni film. Ovaj film, kojeg održavaju izlučevine iz žlijezda znojnica i lojnica, pomaže zadržati našu kožu podatnom i djeluje kao dodatna barijera protiv bakterija i gljivica. 

Vodeni dio ovog filma, poznat kao zaštitni kiseli sloj, sadrži:

  • Mliječnu kiselinu i različite aminokiseline iz znoja.
  • Slobodne masne kiseline iz loja/masnoće.
  • Aminokiseline, pirolidin karboksilnu kiselinu i druge prirodne čimbenike zadržavanje vlage (NMF - natural moisturising factors) koji su uglavnom nusproizvodi postupka keratinizacije.
Grafički prikaz unutrašnjosti rožnatog sloja.
Unutar rožnatog sloja stanice su međusobno povezane lipidima koji su neophodni u održavanju kože zdravom.

Ovaj zaštitni kiseli sloj daje zdravoj koži njezin blago kiseli pH između 5.4 do 5.9. On pruža idealno okruženje za:

  • Uspješni rast mikroorganizama koji pogoduju koži (poznati kao kožna flora) i uništenje štetnih mikroorganizama.
  • Stvaranje epidermalnih lipida.
  • Enzime koji pokreću proces ljuštenja kože.
  • Mogućnost rožnatog sloja da se sam oporavi kada je oštećen.

Na većini dijelova tijela, epiderma je debela ukupno samo oko 0.1 mm, iako je znatno tanji na koži oko očiju (0.05 mm) i znatno deblji (između 1 i 5 mm) na tabanima. Ako želite saznati više, pročitajte članke Razumjeti kožu na različitim dijelovima tijela i Koliko se razlikuju muška i ženska koža

Derma (ili corium)

Derma je debeli, elastični, ali čvrsti srednji sloj kože koji se sastoji od 2 podsloja:

  • Donji sloj (ili stratum reticulare): duboko, debelo područje koje stvara fluidnu granicu sa subcutisom (potkožom).
  • Gornji sloj (ili stratum papillare): oblikuje definiranu, valovitu granicu s epidermom.
Krupni grafički prikaz dermisa.
Derma se sastoji od debelog sloja na subcutisu i valovitog donjeg sloja na epidermi.

Glavne strukturne sastavnice derme su kolagen i elastin, vezivna tkiva koja daju snagu i fleksibilnost te su ključni sastavni dijelovi zdrave kože mladenačkog izgleda. Ova vlakna ugrađena su u gelastu tvar (koja sadrži hijaluronsku kiselinu) koja ima visoku sposobnost vezivanja vode i pomaže održavanju volumena kože.

Životni stil i vanjski čimbenici, poput sunca i promjena u temperaturi, utječu na razine kolagena i elastina i na strukturu okolne tvari. Kako starimo, usporava naša prirodna proizvodnja kolagena i elastina te opada sposobnost kože da vezuje vodu. Koža izgleda manje zategnuta i pojavljuju se bore Pročitajte više o čimbenicima koji utječu na kožu te kako sunce utječe na kožu i starenje kože

Derma igra ključnu ulogu u zaštiti tijela od vanjskih utjecaja i iritacije, kao i u hranjenju gornjih slojeva kože iznutra

  1. Njena gusta, čvrsta tekstura pomaže ublažiti vanjske udarce i, kada dođe do oštećenja, sadrži vezivna tkiva poput fibroblasta i mastocita koji liječe rane.
  2. Bogata je krvnim žilama koje hrane epidermu, dok istovremeno uklanja otpadne tvari. 
  3. I žlijezde lojnice (koje dovode masnoće ili ulja na površinu kože) i žlijezde znojnice (koje dovode vodu i mliječnu kiselinu na površinu kože) nalaze se u dermi. Ove se tekućine spajaju i stvaraju hidrolipidni film.

 

U dermi se također nalaze:
  1. Limfne žile.
  2. Osjetni receptori.
  3. Korijeni kose: gomoljasti kraj vlasi gdje se kosa razvija.
Krupni grafički prikaz dermisa.
Derma štiti tijelo svojim jastučićima, sposobnošću hranjenja i uklanjanja otpadnih tvari, kao i svojom sposobnošću proizvodnje znoja.

Subcutis (ili potkoža, donji sloj kože)

Unutarnji sloj naše kože pohranjuje energiju, dok istovremeno štiti i izolira tijelo. Uglavnom se sastoji od:

  • Masnih stanica (adipocita): nagomilanih zajedno u skupine slične jastučićima. 
  • Posebnih kolagenih vlakana (nazivaju se pregrade ili granice tkiva): labava i spužvasta vezivna tkiva koja drže masne stanice zajedno. 
  • Krvnih žila

Broj masnih stanica sadržanih u subcutisu razlikuje se ovisno o različitim dijelovima tijela Štoviše, raspored masnih stanica razlikuje se i između muškarca i žena kao i struktura ostalih dijelova kože. 

Koža se mijenja tijekom života pojedinca. Ako želite saznati više, pročitajte članak Koža tijekom različitih životnih dobi
Grafički prikaz subcutisa.
Subcutis štiti i izolira tijelo te sadrži masne stanice, kolagena vlakna i krvne žile.

Funkcije kože

Koža je od vitalnog značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Zdrava koža djeluje poput zaštitne barijere između vanjskog svijeta i unutrašnjosti tijela te je ona naša najbolja i prva obrana protiv:

Grafički prikaz sposobnosti kože.
Grafički prikaz osnovnih funkcija kože.

Hladnoće, topline, gubitka vode i zračenja:  kao vanjski sloj kože, rožnati sloji igra ključnu ulogu u zaštiti tijela od okolnih utjecaja i ograničavanju količine vode izgubljene iz epiderme.

Sadrži prirodne čimbenike zadržavanja vlage (NMF - natural moisturising factors) - koji proizlaze iz lojnih ulja rožnatog sloja, uključujući mliječnu kiselinu i ureu. Oni se vežu s vodom i pomažu u održavanju elastičnosti, čvrstoće i gipkosti kože. Ako ovi čimbenici nestanu, koža gubi vlagu. Kada vlaga rožnatog sloja padne ispod 8-10%, koža postaje gruba i suha te sklona pucanju. 

Kada je koža redovito izložena UV zrakama, povećava se proizvodnja melanina u bazalnom sloju, koža postaje deblja kako bi se zaštitila i može doći do hiperpigmentacije Pročitajte više o tome kako sunce utječe na kožu

Masne stanice u subcutisu također izoliraju tijelo od hladnoće i vrućine.

Prikaz muškog i ženskog tijela
Koža je naš vanjski zaštitni sloj.
Prikaz zaštite kože od UV zračenja
Koža pruža i UV zaštitu.

Pritisak, udarci i ogrebotine: epiderma je prvi obrambeni sloj kože. Masne stanice u subcutisu pružaju zaštitu u obliku jastučića koji djeluju kao amortizeri, štite mišićno tkivo i fascije (vlaknasto tkivo koje okružuje mišiće) koji se nalaze ispod.

Kada je koža izložena određenim vanjskim podražajima, rožnati sloj postaje deblji, primjerice kada se stvaraju žuljevi na rukama ili nogama koje su stalno izložene trljanju. 

Kemijske tvari: sposobnost hidrolipidnog filma da djeluje poput ublaživača i zaštitnog kiselog sloja pomažu u zaštiti tijela od štetnih kemijskih tvari na bazi lužina. Pročitajte više o čimbenicima koji utječu na kožu

Bakterije i virusi: rožnati sloj epiderme i zaštitni kiseli sloj tvore zaštitnu barijeru protiv bakterija i gljivica. Ako nešto prođe kroz ovu prvu liniju obrane, imunološki sustav kože reagira.

Prikaz zaštitne barijere kože
Zaštitna barijera.
Prikaz kože
Osjeti.

Koža, zbog svoje velike sposobnosti obavljanja više zadataka istovremeno, ima mnoge druge ključne uloge za naše zdravlje i dobrobit:

Reguliranje temperature: koža se znoji kako bi ohladila tijelo i steže krvožilni sustav u dermi u svrhu očuvanja topline.

Kontrola osjeta: živčani završeci u koži čine ju osjetljivom na pritisak, vibracije, dodir, bol i temperaturu.

Obnavljanje:
koža je u stanju zacijeliti rane.

Izvor hrane: masne stanice u subcutisu služe kao važne jedinice za pohranu hranjivih tvari. Kad ih tijelo zatreba, one prolaze u okolne krvne žile i prenose se ondje gdje su potrebne.

Koža također igra važnu psihološku ulogu. Kao najvidljiviji pokazatelj zdravlja, stanje naše kože utječe na to što mislimo o sebi i kako nas drugi vide. Kad je koža zdrava i nema problema, ona je u mogućnosti bolje raditi svoj posao i mi se osjećamo ugodnije i samouvjerenije.

Prikaz reguliranja temperature kože
Temperatura.
Prikaz kože
Obnavljanje.

Što se događa kada je koža oštećena?

Zdrava koža koja nema problema ima izjednačenu boju, glatku teksturu, dobro je hidratizirana i primjereno osjetljiva na dodir, tlak i temperaturu. Kad je prirodna barijera kože poremećena, ugroženi su njezina zaštitna funkcija i zdrav izgled:

  • Ona gubi vlagu i elastičnost, a može izgledati i osjećati se suho te grubo i ispucalo i/ili obješeno.
  • Ona postaje sve osjetljivija na vanjske utjecaje (kao što su sunce i temperaturne promjene) i posebno sklona zarazama.  

Zaražena koža može postati upaljena kada počnu djelovati upalne imunološke stanice u pokušaju obnavljanja oštećene barijere i liječenja infekcije. U slučaju stanja poput atopijskog dermatitisa i svrbeža vlasišta često je potrebno specijalističko liječenje kako bi se prekinuo začarani krug ponavljajućeg svraba i daljnje infekcije i kako bi se pomoglo obnavljanju prirodne barijere kože.

Koža ima razne mehanizme regeneracije i oporavka. Bazalni sloj osigurava stalnu obnovu epiderme kroz trajnu diobu stanica:

  • Ako je ozljeda ograničena na najgornji sloj kože, oštećenja (poznata kao erozije) mogu zacijeliti bez ožiljaka. 
  • Ako šteta dosegne dermu i zahvaćena je bazalna membrana (npr. čir), obično dođe do ožiljaka.

Zacjeljivanje rana odvija se u nekoliko uzastopnih faza:
  1. Krv koja se zgrušnjava stvara opnu s tvrdom površinom koja se lijepi za ranu (kora ili krasta).
  2. Mrtve i oštećene stanice i njihova vezivna tkiva se razgrađuju i enzimi ih rastapaju.
  3. Aktiviraju se stanice koje štite organizam probavljanjem štetnih bakterija i mrtvih stanica. Limfna tekućina teče u ranu.
  4. Nove stanice - uključujući kapilarne izdanke, vezivna tkiva i kolagena vlakna - stvaraju se u postupku poznatom kao epitelizacija.

Ova posljednja faza može se stimulirati i podržavati preparatima s lokalnom primjenom koji pomažu u zacjeljivanju (npr. dekspantenol).

Pročitajte više o čimbenicima koji utječu na kožu te saznajte više o načinima brige za kožu na tijelu i dnevnoj rutini njege kože na licu

Newsletter

Za primanje najnovijih Eucerin vijesti, molimo da ispunite sljedeća polja za pretplatu na naš newsletter.

Newsletter