Ispiši

Atopijski dermatitis na licu Prepoznavanje i nošenje sa simptomima akutne faze

Atopijski dermatitis vrlo je česta kožna bolest koja utječe na lice i tijelo, pri čemu je koža kontinuirano suha i sklona iritacijama. Oboljeli se žale na dvije faze bolesti: neaktivnu fazu (koja se također naziva "intervalom") pri čemu je koža lica suha i sklona iritacijama, ali se simptome može tretirati te aktivnu fazu, također poznata i pod nazivom "akutna faza", kada koža postaje upaljena i svrbi. U fazi izbijanja ekcema postoji mogućnost da će biti potrebna aktivnija njega te korištenje preparata za njegu kože i/ili liječenje medicinskim preparatima.


ZNAKOVI I SIMPTOMI

ŠTO JE ATOPIJSKI DERMATITIS?

Atopijski dermatitis (također poznat kao atopijski ekcem) kronična je kožna bolest koja pogađa dojenčad, djecu i odrasle, kako na tijelu tako i na licu. Karakterizira je suha, iritirana, zadebljana koža koja svrbi i sklona je pucanju, a ponekad i krvarenju. Nije poznat jedan točan uzrok atopijskog dermatitisa, ali oboljelima dokazano nedostaje vlažnosti te pate od poremećaja u metabolizmu masnih kiselina što dovodi do poremećaja u zaštitnoj funkciji kože.

Grafički prikaz kože sa simptomima atopijskog dermatitisa.
1. Oslabljena barijerna funkcija kože pogoduje prodoru mikroorganizama
2. Aktivacija imunosnih stanica, upala
3. Svrbež
Zacrvenjena i ljuskasta koža.
Tijekom neaktivne faze atopijskog dermatitisa, koža može izgledati suho, blago ljuskasto i ružičaste do crvene boje.

Od nje obolijeva 10% svjetske populacije (između 10-20% djece i 2-5% odraslih), a spomenuti broj konstantno raste. Broj oboljelih u posljednjih 30 godina porastao je za 200-300%.

Atopijski dermatitis najčešće se javlja u dojenačkoj i dječjoj dobi. Kod 90% pacijenata simptomi su se pojavili prije njihove pete godine, a kod 80% pacijenata prije njihove druge godine. Dokazi sugeriraju da od ove bolesti nešto češće pate žene od muškaraca te da se radi o bolesti zapadnog svijeta.

Atopična koža prolazi kroz dvije faze: neaktivnu, koja se također naziva i "normalnom" te aktivnu fazu, koja je poznata i pod nazivom "izbijanje simptoma.

Tijekom neaktivne faze (faze bez simptoma), koža lica može biti suha do vrlo suha, lagano ljuskasta, ružičaste do crvene boje a na ugroženim se područjima (najčešće obrazima, tjemenu, čelu,  području oko očiju i iza ušiju) mogu javljati sitne napukline.

Fizički i psihički teža faza je faza izbijanja ekcema kada oboljeli pate od laganog do snažnog svrbeža i kada koža lica poprima boju u rasponu od crvene do tamnocrvene, postaje pahuljasta, neujednačena i natečena te se javlja bol, pa čak i blago krvarenje.

Ako niste sigurni da Vaši simptomi odgovaraju ovoj bolesti, obratite se svom liječniku ili dermatologu.


UZROCI I OKIDAČI

MOGUĆI UZROCI I OKIDAČI ZA NASTANAK ATOPIJSKOG DERMATITISA

Zasad nije otkriven jedinstveni uzrok, premda se za određen broj čimbenika smatra da doprinose nastanku atopijskog dermatitisa.

Na primjer:

  • Postoji dokazana veza između atopijskog dermatitisa, peludne groznice i astme, a dokazano je i da mogućnost da se kod djeteta razvije atopijski dermatitis raste ako jedan ili oba roditelja pate od jednog ili svih navedenih zdravstvenih problema. Zapravo, ako oba roditelja imaju atopičnu kožu, mogućnost da će i koža njihovog djeteta biti atopična raste na 60-80%. Djeca od svojih roditelja nasljeđuju nedostatak filagrina zbog čega je njihova koža lišena prirodne vlažnosti.
  • Geografski položaj također može imati velik utjecaj na razvoj bolesti. Učestalost bolesti prevladava u zapadnom svijetu te se od nje češće obolijeva u gradovima nego u ruralnim područjima. Podneblja s hladnom klimom također predstavljaju povećan rizik. Na primjer, mladi Jamajčani koji žive u Londonu (gdje je stupanj onečišćenja visok i gdje su temperature relativno niske) imaju dva puta veću mogućnost obolijevanja od atopijskog dermatitisa od djece koja žive na Jamajci.
  • Neki dokazi ukazuju na to da je dob majke pri rođenju djeteta izravno povezana s djetetovim rizikom od obolijevanja od atopijskog dermatitisa - s dobi majke raste i mogućnost obolijevanja.
Žena ispuhuje nos.
Ako roditelji pate od peludne groznice ili astme, djeca mogu oboljeti od atopijskog dermatitisa.
Vozila u prometu.
Prebivalište i općenito zemljopisni položaj može igrati važnu ulogu u razvijanju atopijskog dermatitisa.

Navedeni patogenetski faktori dovode do suhe kože sa smanjenom zaštitnom funkcijom.

Češanjem, oboljeli oštećuju kožu te donji slojevi kože postaju podložni bakterijskoj infekciji i utjecajima iz okoliša, primjerice nadražujućim tvarima, alergenima i onečišćenju.


Začarani krug atopijskog dermatitisa (također poznat kao krug svrbeža i češkanja)

ČIMBENICI KOJI NA TO UTJEČU

OSTALI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ATOPIJSKI DERMATITIS

Postoji određen broj sastavnica ili kemikalija koje mogu utjecati na postojeće simptome ili ih čak pogoršati, kao što su:

  • Odjeća ili materijali– posebno vuna i najlon.
  • Određene namirnice - mliječni proizvodi, orašasti plodovi, školjke itd.
  • Alkoholna pića.
  • Alergija na kućne grinje, prašinu ili pelud.
  • Sredstva za pranje.
  • Formaldehid.
  • Dim cigarete.

Nadalje, postoje i emocionalni okidači koji mogu utjecati na simptome, poput:
  • Stresa
  • Nesanice
  • Znojenja

Pročitajte više u članku Čimbenici koji utječu na kožu
Žena pije čašu crnog vina.
Konzumacija alkoholnih pića može izazvati simptome atopijskog dermatitisa.
Žena u zamišljenoj pozi -s jednom rukom na čelu.
Stres može biti glavni okidač za simptome atopijskog dermatitisa.

RJEŠENJA

KONTROLIRANJE SIMPTOMA ATOPIJSKOG DERMATITISA NA TIJELU U AKUTNOJ FAZI

Premda za atopijski dermatitis nema "lijeka", neaktivni i aktivni simptomi mogu se ublažiti njegom kože i farmaceutskim proizvodima.

Emolijensi

Tijekom neaktivnih faza, emolijense (ili hidratantne pripravke) treba koristiti redovito i uporno svakoga dana. Kreme, losioni i ulja sadrže visoku koncentraciju masti te pomažu koži da ostane podatna, vlažna i zaštićena od iritacija. Koža s dovoljno vlažnosti manje će svrbjeti, a njen zaštitni sloj biti će manje podložan oštećenjima koja nastaju češanjem.

Sastojci koje često nalazimo u emolijensima uključuju:

  • Omega-6 masne kiseline iz ulja noćurka i ulja sjemenki grožđa koji njeguju i hrane zahvaćenu kožu i obnavljaju prirodni zaštitni sloj kože.
  • Licochalcon A (ekstrakt korijena sladića) -  prirodni protuupalni antioksidans koji ublažava crvenilo i smiruje upalu.

Aktivna njega

U akutnoj fazi potrebna je aktivnija njega kako bi se smanjila mogućnost upala i svrbeža. Medicinski proizvodi najčešće koriste kortikosteroide jer su vrlo učinkoviti i brzo djeluju te ublažavanju svrbež u slučaju jake upale. Međutim, hidrokortizon nije dugoročno održivo rješenje - posebno za dojenčad i djecu jer dulja uporaba može stanjiti kožu. Također, ne može se koristiti na većoj površini kože te s redovitom uporabom gubi na učinkovitosti.

Doktor sa stetoskopom oko vrata, zapisuje bilješke.
Dermatološki savjeti preporučuju se prilikom pojave simptoma.
Žena rukom dodiruje lice.
Moguća je uporaba hidrokortizona kako bi se ublažili akutni simptomi atopijskog dermatitisa. Međutim, njihova dugotrajna uporaba se ne preporučuje.

Za njegujuća svojstva Eucerin AtopiControl Akut kreme klinički je dokazano da poboljšavaju izgled kože tijekom akutne faze te da mogu pomoći u smanjenju korištenja hidrokortizona tijekom izbijanja simptoma.

Ovaj se preparat koristi za dodatnu njegu uz emolijense, dok Eucerin AtopiControl njegujući sprej protiv podražaja na svrbež trenutno ublažava svrbež kod odraslih i djece starije od tri godine.

Svakodnevna osobna njega za atopijski dermatitis na licu

Oboljeli također često prilagođavaju svoj način života kako bi ublažili smetnje od kojih pate.

Primjeri prilagodbi:

  • Održavanje hladnijih temperatura - posebno noću. Znojenje uzrokuje iritaciju i svrbež.
  • Čuvanje krema i masti u hladnjaku jer nanošenje ohlađenih emolijensa dodatno ublažava svrbež.
  • Dnevnik prehrane može pomoći u praćenju simptoma, odnosno okidača.
  • Godišnji odmor na lokacijama s povoljnijim klimatskim uvjetima, poput Sjevernog mora, Atlantika, Mrtvog mora, Mediterana ili visokih planinskih područja.
  • Bavljenje jogom ili meditacijom radi ublažavanja stresa. 
  • Tapkanje umjesto češanja kože. Tapkanje umiruje kožu, a da je pritom ne oštećuje.
  • Održavanje dječjih noktića kratkima radi izbjegavanja infekcija koje nastaju zbog češanja.
  • Nošenje pamučnih rukavica noću kako bi se spriječilo češkanje lica dok spavamo.
  • Tuširanje umjesto kupanja, uz temperaturu ispod 32°, a da pritom tuširanje nije prečesto. 
  • Nježno brisanje tapkanjem kože te nanošenje kreme ili losiona odmah nakon toga.
  • Izbjegavanje nadražaja nastalih, primjerice, korištenjem hrapavih spužvica za tuširanje.

Žena vodi zabilješke u svome bloku.
Pokušajte kontrolirati svoj život - bilježenje perioda javljanja simptoma i okolnosti može pomoći da se izbjegne okidač uzroka bolesti.
Žena se tušira.
Umjesto kupki, preporučuje se tuširanje te održavanje temperature vode ispod 32°.

Ako niste sigurni kako postupiti s vašim simptomima, obratite se svom liječniku ili dermatologu.